Kronološki podaci Sestara Pohoda Marijina

Važniji kronološki podaci od dolaska sestara Pohoda Marijina u Zagreb
do danas (1947. –2012.)

6. kolovoza 1947. broj: 4546/47. NADBISKUPSKI DUHOVNI STOL U ZAGREBU povjerava prvim sestrama Pohoda Marijina, koje žive u Ljubljani, skrb za kapelu Corpus Domini u Domu Božje Providnosti i brigu za dnevnu adoraciju u kapeli.

1. rujna 1947. dolaze tri sestre i jedna kandidatica u Dom Božje Providnosti i preuzimaju brigu za kapelu i djevojčice koje su tada bile u Domu u poslijepodnevnim satima.

24. ožujka 1949. Sv. Kongregacija za redovnike izdaje Dekret o osnivanju samostana.

24. svibnja 1949., na blagdan Marije Pomoćnice, duhovni otac i utemeljitelj ovog samostana, preuz. gosp. dr. Josip Lach izvršio je obred utemeljenja. Prisutni su bili veleučeni dr. Josip Salač i tajnik dr. Stjepan Kranjčić.

20. veljače 1952. umire Majka M. Carolina Melissari, prva poglavarica novoosnovanog samostana. Anna Melissari rođena je 31. svibnja 1890. u Napulju kao 13. dijete pobožnih roditelja. Kao mala djevojčica od 8 godina bila je primljena u internat kod sestara Pohođenja u Thurnfeld (Hall in Tirol - Austrija). U 20. godini ulazi u samostan Pohođenja u Austriji. Zbog ratnih prilika 1939., ona kao Talijanka s još dvije Slovenke, iz samostana u Austriji odlaze u Sloveniju. Tu žive u teškim uvjetima, bez pravog samostana. Tek 1. rujna 1947. dolaze u Zagreb u Dom Božje Providnosti uz kapelu Corpus Domini.

1948. sestrama je bila oduzeta velika dvorana namijenjena za djevojčice i za vjersku pouku. Sestre su živjele u vrlo teškim uvjetima za pravi kontemplativni način života. Bilo je zvanja ali nije bilo mjesta za primitak.
Nakon smrti Majke Karoline Marije Melissari 1952. imenovana je za poglavaricu njezina zamjenica s. Franciska Margareta Fajdiga. Rođena u Novom Mestu 8. srpnja 1889. Ona se 4. kolovoza 1961. vratila u svoj samostan Thurnfeld u Austriji. Sa sobom je povela dvije mlade zavjetovane sestre: s. Mariju Josipu Duković i s. M. Bernadett Kršak. 3. lipnja 1962. otputovale su još tri sestre iz Zagreba za Thurnfeld i to: s. M. Pia Fosić, s. M. Caritas Vinković i s. M. Ivana Šinkovec. U Zagrebu su ostale samo 4 sestre: s. Margareta M. Kojaković, s. Franciska M. Starčević, s. M. Salezija Galetić i s. M. Klara Jurca. Za poglavaricu je imenovana s. Margareta Marija Kojaković, a za njezinu zamjenicu je preuzv. gos. Nadbiskup, Franjo Šeper na temelju dekreta sv. Kongregacije za Redovnike imenovao s. Francisku Mariju Starčević. Ona je bila prva Hrvatica koju je primila majka Carolina M. Melissari na blagdan Srca Isusova 1948. god. U prosincu 1966. otputovala je u Gleink (Austria), a kad se taj samostan zatvorio odlučila se za Beć i tamo je umrla 2003. godine. S. Margareta M. Kojaković bila je poglavarica 10 godina. Rođena je na svetkovinu Bogojavljenja 1911. u Čibaći - župa Dobrovačka kao 8 dijete od 11 braće i sestara. U 21. godini ušla je u Družbu Služavki Malog Isusa gdje je bila 18 godina i radila kao medicinska sestra 15 godina. Godine 1952. primljena je u Red Pohoda Marijina u Zagrebu. Mnogo se zauzimala da se oduzeta dvorana vrati sestrama. Umrla je 28. 10. 1995.

U listopadu 1964. razlila se Sava i napunila podrumske prostorije gdje su bile sestre. Nakon poplave vraćena je dvorana te je tek tada mogla biti uspostavljena pravilna klauzura.

U ljetu 1966. učvršćeno je tlo kapele armiranim betonom koje je stradalo u poplavi. U to vrijeme Sv. Misa se služila u većoj zajedničkoj dvorani sestara, a klanjanje je bilo privremeno ukinuto.

1967. i 1968. podignut je dio samostanskog zida oko vrta i cijele zgrade.

24. srpnja 1968. naš samostan je bio pripojen Njemačko-Austrijskoj federaciji.Poslije II. Vatikanskog Koncila u naglim promjenama i sestre se počinju baviti apostolskim radom.

1973. dopuštenjem Nadbiskupskog Duhovnog Stola, preuzimaju vjersku pouku djece i sviranje za vrijeme liturgije. Svake godine u kapeli pripremaju se djeca za Prvu sv. Pričest, pjevaju na sv. Misi u 9.30, uvježbavaju igrokaze za Božić i Majčin dan.

Početkom 1975. na naš zahtjev, Uprava groblja dodijelila je mjesto na Mirogoju, za grobnicu sestara.

15. svibnja 1975. bio je obavljen prijenos smrtnih ostataka naše blagopokojne majke Caroline M. Melissari iz groblja Sestara Milosrdnica.

1979. počinje preuređenje cijele zgrade, koja je bila građena za Dom, u samostanske prostorije.

1980. uvedeno je centralno grijanje u kapeli i samostanskoj zgradi na ugljen i drva. 1995. napravljena je rekonstrukcija kotlovnice, nabavljene plinske peći i uvedeno plinsko grijanje.

29. srpnja 1981. blagoslov preuređenih prostorija obavio je duhovni otac, preuzv. g. dr. Josip Lach.

12. rujna 1983. Gospodin je pozvao u svoje kraljevstvo biskupa Josipa Lacha. Sprovod je bio na Mirogoju 14. rujna uz veliko mnoštvo vjernika i svećenika.

25. listopada 1983. imenovan je mons. Josip Klarić duhovnim ocem našeg samostana.

1985. same sestre sagradile su malu špilju u samostanskom vrtu, a na blagdan Kraljice sv. Krunice, vlč. g. Leopold Tepeš poklonio je kip Gospe Lurdske koji je donio iz Lurda i blagoslovio špilju.

2. listopada 1985. dopremljene su nove orgulje koje je 5. studenog iste godine blagoslovio uzoriti g. kardinal Franjo Kuharić. Pjevao je zbor «Collegium pro musica sacra».

4. lipnja 1986. u bolnici Rebro umro je u 60. god. života dugogodišnji duhovnik kapele vlč. Vlado Labudić.

20. veljače 1987. započeli su radovi u podrumu. Našu staru kuhinju preuredile smo u vjeronaučnu dvoranu, a u visokom prizemlju napravljena je govornica sa rešetkama. Naš dugogodišnji duhovni otac, mons. Josip Klarić obavio je blagoslov 7. svibnja 1987.

25. travnja 1988. započeli su radovi za nadogradnju i rekonstrukciju samostanske zgrade. Podignut je krov nad cijelom zgradom. U potkrovlju na nižem dijelu zgrade uređene su mansarde.

5. siječnja 1989. blagoslov cijele kuće obavio je mons. Josip Klarić.

30. ožujka 1989. radnici su počeli podizati skelu u kapeli. Po odobrenju Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture započeli su restauratorski radovi na glavnoj slici u kapeli a trajali su do 26. 10. 1989. Skinute su skele i moglo se ponovo održavati redovito klanjanje.
Restauriranje bočnih zidnih slika u kapeli trajalo je od 19. rujna 1989. do 24. prosinca 1990. Kroz to vrijeme nije se moglo održavati klanjanje jer se radilo po danu i dugo u noć. Radove su izvodili: gđa. Mira Štimac, Emil i Jasmina Vincens.

4. listopada 1990. započela je Velika devetnica tijekom 9 mjeseci kao priprava za 50. obljetnicu posvete kapele. Svaki prvi petak, prethodni četvrtak i subota slavilo se malo trodnevlje. Te godine započeli smo Mise «Zornice» prvi u Zagrebu. Kapela je bila svaki dan puna vjernika jer tada još nisu bile «Zornice» u drugim crkvama.

30. svibnja 1991., na Tijelovo, svečano je proslavljena 50-ta godišnjica kapele uz veliko mnoštvo vjernika. Sv. Misu predslavio je vlč. dr. Tomislav Ivančić. Pjevale su kandidatice i novakinje sestara Milosrdnica.

12. listopada 1991. stigli su nam prvi prognanici iz Vukovara, zatim obitelji iz okolice Vinkovaca.

12. prosinca 1991. proslavile smo 350. godišnjicu smrti naše Sv. Majke, Ivane Franciske de Chantal.

13. kolovoza 1992. stigli su nam prognanici iz Bosne, obitelj s djecom, i ostali kod nas do 23. 4. 1993.

10. i 11. rujna 1994. došao nam je prvi put u pohode najdraži gost, sv. Otac Ivan Pavao II.

17. svibnja 1995. započeli su radovi za uređenje stana za svećenika iz naših samostanskih prostorija.

30. svibnja 1996. prvi je uselio u novi stan, upravitelj kapele, svećenik mr. Pavao Crnjac.

31. kolovoza 1997. proslavljena je 50. obljetnica dolaska sestara u Zagreb. Sv. Misu u 11 sati predslavio je mons. Josip Klarić. Pjevale su sestre Naše Gospe: s. Imaculata i s. Cecilija zajedno s narodom. Prisutne su bile Federalna majka M. Benedicta Döring, majka Agnes Cäcilia iz Thurnfelda sa s. M. Ivanom Sinković koja je živjela u početku osnutka samostana. Od svećenika je bio samo don Pavo Crnjac i bogoslov Tin Šipoš.

27. rujna 1997. osnovana je nova Biskupija u Požegi. Posvećen je prvi požeški biskup dr. Antun Škvorčević.

28. rujna 1997. osnovana je varaždinska biskupija, a prvi biskup je Marko Culej.

10. rujna 1998. sv. Otac Ivan Pavo II. proglasio je naše Španjolske mučenice blaženima. Jedan autobus vjernika išao je iz Zagreba s našim vanjskim sestrama. Sve je organizirao don Pavao Crnjac.

3. listopada 1998. u svetištu Majke Božje Bistričke sv. otac Ivan Pavao II. proglasio kardinala Alojzija Stepinca, blaženim.

22. i 23. svibnja 1998. postavljen je klima uređaj u našoj kapeli. Inicijativu je dao i prikupio novac don Pavao Crnjac, rektor kapele.

18. listopada 1998. bio je svečani blagoslov novog križa ispred naše kapele, a blagoslovio ga je apostolski nuncij mons. Giulio Einaudi.

18. listopada 1999. g. Mato Barišić započeo je u visokom potkrovlju zidati 3 sobice za nove kandidatice. Blagoslov dovršenih sobica obavio je mons. Josip Klarić 9. travnja 2000. Za uređenje sobica darovali su novac naši samostani iz Njemačke i Oblati sv. Franje Saleškog, ukupno 9.400.- DM.

20. travnja, na Veliki četvrtak 2000. prvi put je služena sv. Misa na malom oltaru koji je okrenut prema narodu.

3. svibnja 2000. postavljen je križni put u našem vrtu. Materijal (mesing) platila je gđa. Janja Filipović, a izradio ga je i postavio g. Slobodan Stević. Križni put je blagoslovio mons. Josip Klarić 13. svibnja iste jubilarne godine.

5. kolovoza 2000. bilo je ređenje našeg đakona Tina Šipoša. Dan prije, 4. kolovoza umro je u 74. godini života naš dugogodišnji župnik g. Franjo Jurak kod sestara Kćeri Božje ljubavi.

12. prosinca 2001. proslavile smo 360. obljetnicu smrti naše majke sv. Ivane Franciske de Chantal. Pripremale smo se 40-satnim klanjanjem u zajedništvu sa vjernicima kapele.

1. rujna 2003. postavljen je laminatni pod od orahova drveta ispod klupa u našoj kapeli. Postavljali su ga radnici poduzeća «Mela pod».

Za svetkovinu Svih Svetih 2005. uređen je naš grob na Mirogiju. Radove je izvodio kamenorezac Ivan Nestić. Sve je napravljeno od Švedskog kamena crno-zelenkaste boje. Površina je ostavljena za cvijeće a jedan dio prekriven je kamenčićima.

U listopadu 2006. podignuta je mala kučica u našem vrtu za alt i kolce koji služe za paradajz. Kučicu je gradio Mato Barišić, a 2011. ju je izvana obojao žutom bojom g. Slaven Šarac.

1. rujna 2007. proslavile smo 60. godišnjicu dolaska sestara u Zagreb. Sv. Misu je predslavio mons. dr. Stjepan Baloban, a pjevale su Sestre Milosrdnice. Večera je bila u našoj blagovaoni. Te godine smo postavile hrastov laminat u vjeronaučnoj dvorani i našoj blagovaoni te su napravljena i klizna vrata. Radove su izvodili Zlatko Zorbaz i njegov prijatelj.

16. ožujka 2008., na Cvjetnicu promijenjen je raspored sv. Misa u našoj kapeli, po želji novog župnika mr. Marijana Kušenića. Umjesto 7.30 i 9.30 služile su se u 7, 9 i 17sati, ali i to se promijenilo pa su sada samo u 9 i 17 sati.

30. travnja 2008. kupile smo aparat za pečenje hostija, aparat za rezanje hostija i ormar za vlaženje hostija.

30. rujna 2009. iznenada je Gospodin pozvao u svoje Kraljevstvo našu nezaboravnu s. M. Ceciliju Dulić.

U četvrtak, 17. 12. 2009. do nedjelje 20. 12. bio je kod nas Generalni Asistent Reda, p. Valentin Vuguera.

Na blagdan sv. Franje Saleškoga 24. siječnja 2010. p. Zvjezdan Linić otvorio je našu Jubilarnu godinu, tj. počela je proslava 400. godišnjice osnutka Reda.

5. ožujka 2010. na dan susreta sv. Franje i Majke Chantal a na spomen Jubileja zasadile smo u našem vrtu mladu trešnju BURLAT (starija francuska sorta).

Od 11. do 14. ožujka 2010. boravile su kod nas u kapeli Relikvije sv. Margarete Marije Alacoque. Relikviju su k nama donijeli oci Dehonijanci. Tih dana kapela je bila ispunjena vjernicima i brojnim svećenicima.

20. ožujka 2010. osnovana je Bjelovarsko-Križevačka biskupija a novi biskup je Vjekoslav Huzjak.

Na Bijelu nedjelju, 11. travnja 2010. blagoslovljeno je novo zvono «Ave Maria» za našu kapelu. Poklonio ga je don Pavao Crnjac, rektor, o 40-oj godini svoga svećeništva a na spomen 400. godišnjice osnivanja Reda Pohoda Marijina 1610. –2010.

26. travnja 2010. započela je velika obnova cijele zgrade. Do proslave 400. godišnice obnovljeno je krovište nad kapelom, nakon proslave na nižem dijelu zgrade, zamijenjeni su svi krovni prozori, obnovljena fasada, postavljen novi gromobran, uređena kapela iznutra. Sve radove tijekom cijele godine izvodio je g. Milan Kušenić.

U subotu, 5. lipnja 2010. proslavile smo naš veliki jubilej 400. godišnjicu utemeljenja Reda. Slavlju je predsjedao uzoriti g. kard. Josip Bozanić uz nekoliko svećenika, a pjevali su bogoslovi.

21. studenog 2010. na svetkovinu Krista Kralja i Prikazanja Bl. Dj. Marije u hramu, položile su svečane zavjete s. M. Ignacije Dulić, s. M. Alojzija Martinčević, s. M. Mateja Kunodi i s. M. Benedikta Matošević, a ostale sestre su samo obnovile svoje prijašnje zavjete. Sv. Misu predslavio je biskup Mijo Gorski. Pjevao je zbor Collegium pro musica sacra.

Nakon blagdana Bezgrešnog Začeća 2010. postavljen je u našoj kapeli prvi vitraj na čast sv. Josipa prije završetka Jubilarne godine Reda Pohoda Marijina.

U ponedjeljak, 13. prosinca 2010. završna proslava Jubilejske godine. Tog dana i tijekom cijele godine na naše blagdane vjernici su mogli dobiti potpuni oprost.

Od 3. velječe do 4. lipnja 2011. svakog četvrtka, petka i subote održavalo se u našoj kapeli trajno klanjanje kao priprava za dolazak sv. oca Benedikta XVI.

8. veljače 2011. postavljen je vitraj bl. Alojzija Stepinca. On je 1943. otvorio svakodnevnu adoraciju u kapeli.

U srijedu, 6. travnja 2011. firma «Poljoprom» srušila je visoke borove ispred naše kuće i kupljeni su Cuprossocyparis (3 vrste) i zasađeni umjesto borova.

26. travnja 2011. nakon Uskrsa započeli su radovi u našem dvorištu. Postavljeno je temelje za kapelicu bl. Ivanu Pavlu II., napravljena vanjska hidroizolacija, provedena odvodna cijev do šahta pred velikim križem.

9. svibnja 2011. postavljen je vitraj na koru našim Utemeljiteljima, sv. Franjo Saleški i sv. Ivana de Chantal.

16. svibnja 2011. postavljen je hidrifor u našem vrtu uz veliko zalaganje našeg g. Slavena.

17. lipnja 2011. na kvatreni petak, postavljen je vitraj sv. Margarete M. a dan prije 1. obnovljeni prozor.

Na Tijelovo, 23. lipnja 2011. vitraje je blagoslovio i predvodio vojni biskup, Juraj Jezerinac. Nakon sv. Mise bila je procesija po samostanskom vrtu.

Od 19. do 21. lipnja 2012. posjetila nas je Federalna poglavarica iz njemačke M. Lioba Zezulka.